Upravljanje stresom: s pažnjom iz silazne spirale

suočavanje sa stresom

Stres ima mnogo lica. Stres utječe na korporativnog upravitelja jednako kao i na obiteljskog upravitelja koji kod kuće odgaja četvero djece. Stres je obično ili zbog pretjeranih zahtjeva prema sebi ili ga uzrokuju vanjski stresori. Kako se nositi sa stresom svjesnošću? Vodič pokazuje tipične simptome stresa i predstavlja osam principa svjesnosti.

Stres i osjećaj preopterećenosti međusobno se jačaju i često dovode do Burnout.

Stres se manifestira fizički, mentalno i emocionalno

Svi smo svakodnevno izloženi stresnim situacijama. Stres je dio naše svakodnevice iu principu neizbježan. Općenito, reakcije na stres ne bi se trebale ocjenjivati ​​negativno. Pokazuju nam da je nešto neugodno ili prijeteće. Kada smo pod stresom, naše fizičke, mentalne i emocionalne reakcije mogu nam pomoći da djelujemo brzo i svrhovito kako bismo postigli najbolje moguće rezultate. Međutim, naš sustav stresa je dizajniran da izbjegne akutnu opasnost bijegom ili napadom. Međutim, oba su od male važnosti u današnjem svakodnevnom životu. Stres doživljavamo u drugim situacijama. To može biti, na primjer, neprestani prekovremeni rad, stalno stanje čekanja na pametnom telefonu ili beskrajna poplava informacija na internetu.

Simptomi fizičkog stresa

Simptomi tjelesnog stresa odražavaju se na različite načine. Ovdje treba navesti tri tipična simptoma kao primjere.

  • U nekim slučajevima stres se manifestirao kao ubrzan rad srca ili visok krvni tlak. Visoki krvni tlak može biti opasan po život i ne smije se ne liječiti. Oni koji su pogođeni mogu sami mnogo učiniti za snižavanje krvnog tlaka.
  • Gubitak libida također može biti neugodan pratilac stalnog stresa koji doživljavaju žene s nedostatkom želje za seksom i seksualnom stimulacijom te muškarci blaga ili teška erektilna disfunkcija može izraziti. Gubitak libida također može ozbiljno opteretiti vezu. Parovi bi trebali biti toga svjesni i potražiti pomoć što je prije moguće. Jer kada veza u paru pokaže prve pukotine, a one se ignoriraju, pukotine se mogu proširiti u duboke pukotine između partnera. Ono što prijeti je velika bračna kriza. Doprinos "Može li terapija za parove spasiti brak?” daje vrijedne informacije o ovom pitanju.
  • Loša koncentracija još je jedan simptom povezan s povećanjem stresa. Oni koji su pogođeni ne mogu se dugo koncentrirati na jednu stvar i općenito ih je lako omesti. Jednostavni zadaci više nisu uspješni i to otvara silaznu spiralu: samopouzdanje je izgrebano i s vremena na vrijeme sve više opada. Što se češće zadacima može upravljati loše ili uopće ne, to oni koji su pogođeni postaju očajniji i sve više rastežu nedostatak koncentracije iz.

Uz spomenuta tri simptoma stresa, uočljivi su i brojni drugi simptomi. Članak "Smanjenje stresa u svakodnevnom životu: jednostavne, održive i učinkovite metode".

čovjek baca ruke iznad glave

Stres nas može toliko opteretiti da više ne nalazimo radost u svakodnevnom životu. Bezvoljnost i depresivna raspoloženja karakteriziraju naš svijet misli.

Pomnost: što je to zapravo?

Mindfulness je umjetnost biti ovdje i sada. Biti svjestan trenutka i uživati ​​ili ga barem cijeniti je sabranost. Što je bilo jučer ili što će biti sutra nije važno u trenutku svjesnosti.

Mindfulness je izraz koji koristi profesor dr. Jon Kabat-Zinn stvorio. Izveden je iz engleskog izraza "mindfullness". Dr. Kabat-Zinn je razvio program meditacije za borbu protiv stresa. Zato se pojam mindfulness uvijek povezuje sa smanjenjem stresa.

Općenito se može reći da meditacija uvijek ima pozitivan učinak na zdravlje. Zapravo to je to Meditacija idealno za regulaciju stresa. Kada meditiramo, mi smo u trenutku i fokusiramo svoju pažnju na ovdje i sada. Konkretno, fokusiranje na fizičke senzacije isproban je alat. Ako u meditaciji osjetimo sebe, sve je u percepciji. Međutim, nije napravljena procjena. Ovo je također drugi bitan aspekt svjesnosti. Doživljava se bez prosuđivanja jer prosudbe obično u nama izazivaju stres.

žena se sunča

Pronalaženje i uživanje u malim otočićima opuštanja u svakodnevnom životu dio je svjesnog načina života.

Kako mindfulness pomaže kod svakodnevnog stresa?

Upotreba je u principu vrlo jednostavna. U središtu interesa osam je principa koji nas upoznaju s prirodom svjesnosti. Oni su sidrišne točke korisnih vježbi meditacije i svjesnosti. Uspijemo li načela implementirati i živjeti u svakodnevnom životu, lakše se nosimo sa stresom i osjećamo se bolje. Osam principa su sljedeći:

  1. nemojte napraviti procjenu
    Prvo načelo pomnosti je neutralnost vrijednosti. Situacije i činjenice se percipiraju onakvima kakve jesu bez donošenja ikakvih sudova o njima. Taj se automatizam namjerno prekida s ciljem da se ostane neutralan i da se ne ocjenjuje.
  2. slijediti duh otkrića
    Svaki trenutak koji proživimo, proživimo jednom. Stoga bismo trebali ostati otvoreni za nove stvari i biti spremni otvoriti se novim razmišljanjima i ponašanjima. Cilj ovog principa je ponovno otkriti trenutak.
  3. Biti strpljiv
    Strpljenje znači da prihvaćamo da za stvari treba vremena. Ovaj fleksibilni unutarnji stav otvara novi prostor za svjesnost u svakodnevnom životu.
  4. Uzdaj se u sebe
    Svatko tko vjeruje sebi i svom tijelu, opaža i poštuje signale, jači je u stresnim situacijama. Oni koji pate od stresa često dobivaju jake fizičke signale poput bolova u trbuhu, suhih usta ili znojenja. Oni koji prepoznaju ove signale i prihvaćaju ih kao korisne, svjesnije se nose sa stresom i lakše se s njim nose.
  5. Donosite svjesne odluke

Prihvaćamo stvari onakvima kakve jesu. Svjesno odlučujemo da mnoge stvari ne možemo promijeniti. Kada prakticiramo prihvaćanje i donesemo svjesnu odluku o aktivnom oblikovanju svakodnevnog života, ono nestaje osjećaj otuđenosti. To zauzvrat smanjuje razinu stresa.

  • Izgradite duhovni štit
    S mentalnim zaštitnim štitom možemo se odagnati od bezbrojnih podražaja svakodnevnog života. Doslovno se kotrljaju s nas. Opažamo ih, ali ne dopuštamo sebi da obradimo sve dojmove. Mentalni zaštitni štit štiti nas od mentalnog preopterećenja i time smanjuje stres.
  • svjesno otpuštanje misli

Vježbama mindfulnessa učimo svjesno otpustiti teške misli. Ponekad se naši umovi doslovno satima vrte oko jedne stvari. To nas koči u svakodnevnom životu. Kada smo u stanju svjesno otpustiti misli, odvajamo se od prošlosti i ne selimo misli u budućnost, već ostajemo ovdje i sada. Tako da možemo uživati ​​u trenutku. Odbacivanje stresnih i uglavnom beskorisnih spirala misli značajno pridonosi smanjenju stresa.

  • voli sebe

Sa samoljubljem i samoosjećanjem podržavamo jedni druge svjesno i dobronamjerno. S ovim snažnim pozitivnim osjećajima, frustrirajuće misli i samokritične prosudbe mogu se gurnuti u stranu. Sposobnost da volite sebe pomaže da se nosite sa stresnim trenucima i prekinete s praksom pogrdnog samoosuđivanja.